ne podržava Matić
Grmoja: Saborski Odbor za pravosuđe u srijedu o predsjedniku Vrhovnog suda

Predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja (Most) najavio je da će taj odbor u srijedu, 21. siječnja, glasati o kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda, a rekao je i da on osobno neće podržati kandidatkinju predsjednika Republike Mirtu Matić.
"Obavijestio sam ljude koji rade u Odboru za pravosuđe da zakažu termin u srijedu u 11 sati. Imat ćemo glasovanje o kandidatima", rekao je Nikola Grmoja u Hrvatskom saboru upitan kada će se održati sjednica Odbora za pravosuđe.
Plenković bi i dalje nastavio političku trgovinu
Smatra i da se to "ne sviđa HDZ-u". "Koliko sam vidio oni namjeravaju rušiti kvorum na sjednici Odbora za pravosuđe, ali time će pokazati zapravo da oni provode određenu političku trgovinu", ocijenio je Grmoja.
Naveo je da Odbor za pravosuđe mora donijeti stav o kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda koji može biti i negativan. Ako Odbor za pravosuđe da negativno mišljenje, to znači da Milanovićeva kandidatkinja neće proći u Saboru, pojasnio je.
"Onda se procedura nastavlja, a ovako imamo kočenje sustava", kazao je. Drži da to premijer Andrej Plenković radi kako bi dalje nastavio političku trgovinu, odnosno izbor predsjednika Vrhovnog suda vezao uz izbor troje ustavnih sudaca.
Grmoja je ponovio svoj stav da Matić nije pogodna za funkciju predsjednice Vrhovnog suda zbog "repova" koji postoje iza nje.
Lijeva oporba "vezana" jer radi po nalogu Pantovčaka
Drži i da je lijeva opozicija dovedena u nezgodnu situaciju jer nisu odmah rekli - kada su se pojavili medijski napisi i u Sabor došao klasificirani USKOK-ov dokument vezan uz sutkinju Matić- da je ona za njih kompromitirana i da za nju neće glasovati, pa ih sada HDZ može ucjenjivati.
"Ovako su oni (lijeva oporba) vezani jer rade po nalogu s Pantovčaka", ocijenio je.
Grmoja je pojasnio da je sazvao sjednicu Odbora za pravosuđe jer je održano saslušanje kandidata i Odbor mora dati svoje mišljenje o njima.
Saborski Odbor za pravosuđe 1. prosinca održao je saslušanje troje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, a svoje programe predstavili su Aleksandra Maganić, Mirta Matić te Šime Savić.
Na kraju sjednice predsjednik Odbora Grmoja izvijestio je da se klasificirani dopis USKOK-a o kandidatkinji Matić nalazi u saborskom sefu te da svaki zastupnik može zatražiti uvid kako bi imao sve informacije prije glasanja o novoj čelnoj osobi Vrhovnog suda. Odbor, zaključkom HDZ-a, nije glasao niti o jednom kandidatu, već će to učiniti naknadno, no bez definiranog roka.
DSV pozitivno o kandidatkinji Matić
Prvo saslušanje kandidata uslijedilo je tek nakon trećeg javnog poziva od smrti bivšeg predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića u ožujku ove godine. Predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda imenuje Hrvatski sabor na prijedlog predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji je već ranije najavio da je glavna kandidatkinja u ovom trećem pokušaju popunjavanja čelne pozicije ove institucije sutkinja Matić.
Državno sudbeno vijeće dalo je pozitivno mišljenje na svojoj sjednici kandidatkinji Matić, a čeka se i mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe, iako mišljenja niti jednog od ova dva tijela nisu obvezujuća za predsjednika Republike.
Italija ima status promatrača u Arktičkom vijeću koje nadzire regiju od 2013. i ažurirala je svoju politiku zbog nedavnih napetosti između SAD-a i Danske oko Grenlanda, što je pojačalo fokus na to područje.
Američki predsjednik Donald Trump poziva na američku vlast nad Grenlandom kako bi se, kako kaže, spriječilo da ga okupiraju Rusija ili Kina. Otok, autonomni teritorij Danske, odbacio je Trumpovu ideju u pregovorima u Washingtonu ovog tjedna koji su pokazali "temeljne" razlike u viđenju tog pitanja.
"Mi smo promatrači u Arktičkom vijeću i uvijek smo imali poštovanja prema međunarodnom pravu, počevši od Konvencije UN-a o pravu mora", rekla je Meloni.
Talijanski politički dokument ukazuje na obnovljeni fokus Rusije na Arktik, što uključuje i jačanje njezine vojne prisutnosti.
U dokumentu je također istaknut pokušaj Kine da podigne svoj arktički profil kao samoproglašena "bliskoarktična država", uključujući rastući interes za brodarstvo duž Sjeverne morske rute i bliže veze s Moskvom koje se protežu na vojna pitanja.
Rusija je rekla u četvrtak da zapadne zemlje nisu ponudile nikakve činjenice koje bi potkrijepile njihov argument da Moskva i Peking prijete Grenlandu. Kina je zatražila od SAD-a u ponedjeljak da ne koristi druge zemlje kao izgovor za ostvarivanje svojih vlastitih interesa.
Ovaj tjedan neke europske zemlje poslale su manji broj vojnog osoblja na Grenland, pokazujući solidarnost s Danskom, za što je talijanski ministar obrane Guido Crosetto rekao da ne razumije.
"Vjerujem, umjesto toga, da je u našem interesu održati zapadni svijet, slobodni svijet zajedno, te uvijek razmišljati i djelovati unutar okvira NATO-a i okvira UN-a."
U dokumentu se navodi da razvoj arktičkih brodskih ruta otvara "značajne izglede" za brodograditelje, uključujući talijanski Fincantieri, koji gradi plovila koja mogu funkcionirati u ekstremnim uvjetima.
"Moramo uspostaviti arktički poslovni forum koji uključuje sve naše glavne tvrtke", rekao je ministar vanjskih poslova Antonio Tajani.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare